Obaveštenje Kolačići se koriste na ovoj web stranici kako bi pružili najbolje korisničko iskustvo. Ako nastavite, pretpostavljamo da se slažete da primate kolačiće sa ove web lokacije. OK

Čokoladna priča


Istorija čokolade je duga i opširna, poput svih velikih priča koje su stvorile svet kakav danas poznajemo. Postoje arheološki dokazi da je pre 2600 godina u Olmeci kuvana čokoladna smesa, što čokoladu uvrštava među najstarije napitke poznate čoveku.Mnogi dokazi govore da su pre 14 veokova Maje i Inke pili piće zvano Xocoatl, pravljeno od zrna kakaoa. Maje su čak i obožavale Ek Chuah-a, boga kakao napitka, tj. čokolade. Kakao je oduvek bio izuzetno cenjen i predstavljao je pravu dragocenost. Kasnije, u astečkoj kulturi, u magičnom kakaovom piću smelo je da uživa samo sveštenstvo i plemstvo. Po tadašnjem verovanju čokoladni napitak je ulivao mudrost i moć, pa je redovno bio korišćen i u religijskim ritualima. Ratnici su pre bitke takođe pili Xocoatl, jer su verovali će im dati božansku snagu i izdržljivost,što je razumljivo zbog velike koncentracije teobromina u jakim kakao napitcima. Asteci su ovaj čokoladni napitak pili topao i bez trunke zaslađivača,ali su dodavali začine poput vanile i čilija, a ponekad i veoma cenjeni kukuruz. Običan narod u doba Asteka je kakao zrna koristio kao najvredniji novac.
Vekovima kasnije, od božanskog ratničkog pića Evropljani će napraviti slatkiš, koji će promeniti tekovine moderne civilizacije.Sa svojih putovanja po Južnoj Americi Kristofer Kolumbo je na španski dvor doneo i seme kakaoa, koje tada nije pobudilo nikakvo zanimanje. Tek će španski konkvistador Hernan Kortez na svojim osvajačkim pohodima u Južnoj Americi probati Xocolatl, koji mu je ponudio astečki vladar Montezuma u ogromnim zlatnim peharima. Odmah zatim, naišavši na plantaže kakaoa, španski konkvistadori su uočili praktičnu stranu uzgoja ove biljke – proizvodnju novca.Oduševljen idejom da novac raste na drvetu, Kortez je u ime Španije zasadio prvu kakao plantažu i vratio se u Španiju na dvor kralja Karlosa V, donevši čokoladni napitak i opremu za njegovo pripremanje.Španski vojnici su prvi u Evropi počeli da pripremaju čokoladu, dodavali su joj šećer i cimet, ali su je i dalje pripremali kao piće.

Iako dobro čuvana, tajna ovog napitka nije mogla dugo da ostane skrivena. Magija čokoladnog napitka se brzo proširila „starim kontinentom“, obuzimajući prvo vlastelu i plemiće. Najelitnija gospoda na dvorovima nosila je čokoladu u srebrnim i zlatnim džepnim kutijama. 1657. godine u Engleskoj je otvorena prva od niza „kuća čokolade“ u kojoj se točio sve popularniji napitak, a poznato je da je kroz istoriju čokolada posmatrana i kao afrodizijak, i da ju je koristio i legendarni Kazanova. Čokolada kakvu danas poznajemo je nastala zahvaljujući Holanđaninu Konradu J. van Houtenu, koji je 1828. godine patentirao hidrauličnu presu za drobljenje zrna kakaoa, iz kojih je nastao kakao prah. Englez Džozef Fraj je 1847. otkrio kako da takav kakao prah pomeša sa šećerom i rastopljenim kakao maslacem. Tako je nastala prva gotova čokoladna poslastica, koja je stekla veliku popularnost širom sveta. Švajcarac Daniel Peter je eksperimentisao s mlekom kao sastojkom u čokoladi i 1875. godine napravio prvu mlečnu čokoladu. Kao vrhunski majstori u pravljenju čokolade, Švajcarci su usavršili njenu proizvodnju i 1879. godine Rudolf Lindt („Lindt“ je jedna od najpoznatijih fabrika čokolade) je napravio čokoladu koja se topila u ustima, 'chocolat fondant', u kojoj danas svi rado uživamo.

Istorija čokolade je duga i prepuna slatkih detalja, i bilo bi nam potrebno mnogo više mesta i vremena da Vam sve o njoj ispričamo. Umesto toga, prepustite se našim neopisivim čokoladnim čarolijama koje šapuću najfinije tajne, stare koliko i samo čovečanstvo.