Obaveštenje Kolačići se koriste na ovoj web stranici kako bi pružili najbolje korisničko iskustvo. Ako nastavite, pretpostavljamo da se slažete da primate kolačiće sa ove web lokacije. OK

Svet u kom nema čokolade

01/09/2022
(vreme čitanja: 3 minuta)


Zamislite svet u kom nema čokolade. Kada jedete sladoled u kornetu, na dnu nema onog neodoljivog čokoladnog sloja. Palančinke se ne mažu čokoladnim kremom, birate između džema i marmelade. Police u prodavnici, nekada pune čokoladama, prazne su ili su ih popunili neki drugi proizvodi. Ovakav svet teško je zamisliti, a pomalo i okrutno. Međutim, naučnici navode da je takva budućnost potpuno izvesna.


O čemu se tu radi? Zašto ne bi bilo čokolade?

Čokolada se pravi od ploda drveta kakovca. Ovo drvo raste samo u prašumama gde je tokom cele godine toplo, a vlažnost vazhuha velika. Prašume se nalaze između 10 stepeni južne i 10 stepeni severne geografske širine. Zbog toga, najveći proizvođači kakaovca nalaze se u Južnoj Americi i centralnoj Africi.

Usled promena u klimi ovih predela, površina pogodna za uzgoj kakaovca se smanjuje. Seča drveća takođe predstavlja još jednu veliku opasnost po prašume, kao i endemske prašumske vrste. Naučnici procenjuju da će u narednih 30 godina za uzgoj preostati samo negde oko 10% površina na kojima drvo kakaovaca danas raste.

Kako postaje sve teže uspešno uzgajati drvo kakaovca, farmeri u ovim regijama prelaze na druge vrste biljaka i žitarica koje su lakše za održavanje i samim tim donose veći profit.

U isto vreme, popularnost čokolade raste. Ljubitelja ovog neodoljivog slatkiša je sve više i potražnja je iz godine u godinu veća. Postepeno, svet počinje da konzumira sve više čokolade, a da proizvodi sve manje.

U ovako surovu realnost teško je poverovati, ali ovo ne bi bio prvi put da biljka iščezne sa planete Zemlje. Baš kao i životinje, i biljke izumiru. U proteklih 250 godina, skoro 600 vrsta biljaka je nestalo iz divljine.

Ipak, nemojte još uvek da paničite. Zbog velike popularnosti čokolade, teško je da ćemo se predati bez borbe. Postoji nekoliko mogućih ishoda priče o čokoladi.

Ono što je potpuno izvesno, a to se već i događa, jeste da cena kvalitetne čokolade značajno poraste. Kada je za nečim potražnja velika, a ponuda mala, to je prirodni sled događaja. U budućnosti, čokolade sa velikim udelom čvrstih kakao delova i dosta kakao butera, biće sve skuplje i skuplje. Paralelno sa tim, na tržištu je sve veći broj čokolada lošijeg kvaliteta.

Još jedna mogućnost jeste da se stanište drveta kakovca izmesti. Ukoliko bi regije oko ekvatora postale pretople i suve za ovu biljku, neke druge, koje su danas još uvek previše hladne, mogle bi da budu njen novi dom. Ljudi zaduženi za pošumljavanje novih prašumskih regija i spas čokolade bili bi pravi heroji današnjice.

Na još jednom rešenju naučnici već uveliko rade. Trentuno se ispituje mogućnost genetske modifikacije drveta kakaovca. Ovo drvo osmišljeno je tako da prežiti novonastale klimatske uslove i odbije sve štetočine koje su sa njima došle. Trenutno se u svetu još uvek polemiše o tome da li su GMO namirnice izuzetno štetne po zdravlje ili spas za milione gladnih. U svakom slučaju, ovo rešenje zamšljeno je kao plan B ukoliko sve ostale opcije „zakažu.“

Iako je budućnost čokolade neizvesna, u njoj treba da uživamo dok je još uvek imamo. Takođe, treba da uradimo sve ono što je u našoj moći da pomognemo očuvanje prašuma, a to je da vodimo računa o svojoj životnoj sredini.

A ako vas je ova priča pomalo rastužila, jedan čokoladni trufe sigurno će vam popraviti raspoloženje!